Predstava

Aram Tomasian (Ermin Bravo) je upravo doveo Setu (Jelena Kordić) sa stanice. Godina je 1921., Milvoki, Amerika. Seta ulazi u Aramov dom, presretna. Njih dvoje su se dopisivali pismima, vjenčali preko posrednika, a sada se i vide. Prvi put. Seta je šesnaestogodišnja Armenka, koju je njen sunarodnjak Aram odabrao za svoju ženu, onu s kojom će imati djecu, graditi budućnost, prebroditi tragove prošlosti. Aram i Seta dijele sličnu sudbinu, oboje su preživjeli genocid nad Armenima, cijele porodice su im pobijene, a tuga u srcima i bolna tišina, koja ih istovremeno veže i razdvaja, vuče se kroz cijelu predstavu. U svakom kritičnom trenutku njihovog odnosa, prošlost se opet vraća. Sa prvim danima Seta iznenađuje Arama svojim postupcima, koji prelaze brojne granice između muža i žene, postavljene u njegovoj porodici. Citira Bibliju, te joj mirno, zbunjeno i nesigurno pokušava nametnuti svoje principe i pravila ponašanja. S vremenom Aram prihvata Setu, a sve razlike između njih, kao i patnja zbog krvave prošlosti bivaju potisnute, u godinama u kojima svu pažnju posvećuju iščekivanju djeteta. Mjeseci prolaze, radosna vijest ne dolazi, nova kriza u njihovom odnosu se razvija. Seta ne može roditi, Aram se povlači u sebe, njihov odnos zamire, a stare boli se ponovo bude. U drugom dijelu predstave u njihovu kuću ulazi siroče Vincent (Boris Ler), nova nada i možda lik koji će promijeniti njihove tragične živote na bolje.

Reditelj

Dino Mustafić, rođen 6. jula 1969. godine u Sarajevu, je bosanskohercegovački filmski i pozorišni režiser. Režirao je dokumentarne filmove, muzičke programe i pozorišne predstave. Njegov prvi igrani film "Remake" po scenariju Zlatka Topčića doživio je svjetsku premijeru na Internacionalnom filmskom festivalu u Roterdamu 2003. godine gdje je izabran među pet najboljih filmova Festivala. Nakon toga, film je prikazan na mnogim internacionalnim festivalima, od kojih izdvajamo Montreal, Istanbul, Pariz, Rim, Minhen i San Francisko. Predstave Dine Mustafića izvođene su u mnogim teatarskim centrima na ex-jugoslavenskim prostorima, te na festivalima u Njemačkoj, Egiptu i Italiji. Režirao je predstave po tekstovima Sartra ("Zid", "Prljave ruke"), Ionesca ("Nosorog", "Kralj umire"), Mrožeka ("Pješice", "Policajci"), Molijera ("Tartif"), Koltesa ("Roberto Zucco"), Shakespearea ("Macbeth"), Wildera ("Spašeni za dlaku"), Schwaba ("Predsjednice"), Bojčeva ("Pukovnik ptica", "Hanibal podzemni"), Gardnera ("Nisam ja Rappaport"), Villqista ("Helverova noć"), Lohera ("Adam Geist"), Nick Wooda ("Trg ratnika"), Glowackog ("Četvrta sestra"), Martina Mcdonagha (Sakati Billy) i dr. Film "Remake" je nagrađen za najbolji debitantski film i najbolje glumačko ostvarenje u San Francisku i nagradom "One future award" u Minhenu. Predstave "Pukovnik Ptica", "Četvrta sestra" i "Helverova noć" nagrađene su nagradom "Ključ Tmača" koju dodjeljuje časopis za dramu, teatar i odgoj TmačaArt. "Helverova noć" je nagrađena i na festivalima u Kairu, Rijeci i Prištini, te je time ušla u historiju Kamernog teatra 55 kao najnagrađivanija predstava.

Teatar

Mostarski teatar mladih je prije svega ideja. Ideja snažno distancirana od svih ideologija, nacionalizama i podjela bilo koje vrste. Mostarski teatar mladih je projekt novog, otvorenog, aktuelnog, istraživačkog bavljenja umjetnošću teatra. To je mjesto stvaralačkog istraživanja na kojem je estetika sveto pravilo, ali joj je ipak pretpostavljena etika. To je profil trećeg teatra u kojem uz profesionalan angažman i rezultat mora u radu postojati i ljubav koju nosi amaterizam. Osnovan je 24. februara 1974. godine i od tada djeluje, uprkos svim nedaćama minulog vremena, u kontinuitetu. Do sada je realizirao 134 premijera i odigrao oko 5.000 repriznih predstava i oko 1.200 drugih programa.  Predstave i programe vidjelo je preko 2.000.000 gledalaca na četiri kontinenta. Dobitnici su značajnih domaćih i međunarodnih nagrada za umjetničke rezultate. Članovi su više međunarodnih asocijacija i mreža što im obezbjeđuje svakodnevnu komunikaciju sa teatrima i teatarskim umjetnicima, univerzitetima, časopisima i brojnim pojedincima iz cijelog svijeta.