06. 04. 2010.

Otvorena konferencija 'Umjetnost i sjećanje - umjetnička istina i odgovornost'

U Bošnjačkom institutu u Sarajevu 6. aprila, upravo na dan sjećanja na oslobođenje grada od fašizma, odnosno dan u kojem je počela opsada grada 1992. godine, u sklopu programa Modul Memorije otvorena je Konferencija: Umjetnost i sjećanje – umjetnička istina i odgovornost.

Organizatori ovog događaja su Međunarodni Teatarski Festival MESS iz Sarajeva i Fond za humanitarno pravo iz Beograda. Prvog dana konferencije prisutni su bili mnogi intelektualci i umjetnici iz Bosne i Hercegovine i regiona: Suada Kapić, Jasmila Žbanić, Sulejman Bosto, Tanja Miletić-Oručević, Borka Pavićević, Radmila Vojvodić, Svetlana Slapšak i mnogi drugi. Konferenciji je također prisustvovao i direktor festivala MESS i režiser Dino Mustafić, a diskusiju moderirao je prof. dr. Muhamed Dželilović.

Kako ističu organizatori, sjećanje, odnosno način i odabir onoga čega ćemo se sjećati  spada u jedno od suštinskih pitanja s kojim se susreću svi građani sa prostora bivše Jugoslavije. Bez ikakve dileme, uloga umjetnika u definiranju ovog problema, to jeste odnosa prema prošlosti, od izuzetnog je značaja. Njihova odgovornost naspram pokazivanja istine, zapravo je ključno pitanje koje otvara ova konferencija.

U uvodu konferencije Dželilović je naglasio da je svaki umjetnik suočen s ogromnim problemom zaobilaženja klopki vezanih za različite, ideološki konstruisane istine o našoj nedavnoj prošlosti. Pri tome pravo pitanje nije vezano za zaborav nego je pravo pitanje – kako pamtiti.

„Period neposredno nakon rata slobodno možemo nazvati periodom 'bijega od događaja', koji vodi do 'pomračenja događaja' i konačno do 'pomračenja historije', rekao je Dželilović i dodao da odgovornost umjetnika nije samo u prošlosti nego i u budućnosti, jer je upravo umjetnost optimalni oblik svjedočenja o povijesti, ali također i faktor koji utječe na društvene promijene.

Rediteljica i predstavnica producentske kuće FAMA Suada Kapić je govorila o edukacijskom projektu „Opsada Sarajeva“, koji je sastavljen od filma i dodatnih edukativnih materijala koji povezuju sve aspekte opsade grada Sarajeva od 1992. do 1996. godine.

Taj program je namijenjen osnovnim i srednjim škola te univerzitetima. Suada Kapić naglasila je da radi se o izuzetnom historijsko-edukacijskom projektu koji predstavlja „četvrtu“ perspektivu rata što znači da ne prezentira određenu političku ili nacionalnu viziju rata i opsade Sarajeva nego objektivnu verziju zasnovanu na golim činjenicama, koje su potkrijepljene autentičnim svjedočenima ljudi koji su živjeli pod opsadom.

Nakon projekcije filma „Opsada Sarajeva“, učesnicima je prikazan i kratki film o projektu Zijada Gafića, koji je fotografisao lične predmete žrtava iz masovnih grobnica pored Srebrenice. Kako je kasnije u razgovoru kazala Tanja Miletić-Oručević, Gafićev rad se može smatrati dobrim primjerom odgovorne umjetnosti. „Njegove slike svojom estetikom pokazuju puno više nego isti predmeti slikani od strane službenika Komisije za nestale osobe koji su ove predmete evidentirali“, dodala je Miletić-Oručević.

Nakon diskusije i izlaganja gostiju, prisutnim se obratio Dino Mustafić, koji je istkao da vjeruje da skupovi poput ove konferencije imaju smisla i da mogu biti pokretač promjena. Osim toga, Mustafić je podsjetio na bitnu ulogu umjetnosti za vrijeme rata, kada je ona bila „organska potreba“, isto kao voda i hrana, građanima Sarajeva, čega je sam bio svjedok.

„Umjetnost je bila vrsta bijega od užasne stvarnosti i materijaliziranog zla. A to što je možda bilo i najbitnije“, naglasio Mustafić, „jeste činjenica da za vrijeme opsade umjetnička scena nije pukla na nacionalnoj osnovi i imala je jaku etičku dimenziju.“

U poslijeratnom periodu podjele umjetnika uočljive su na prvi pogled, o čemu najbolje svjedoči Mostar, u kojem je nakon 60 godina javnog djelovanja zatvoreno Narodno pozorište na jednoj strani rijeke Neretve, a Hrvatsko narodno kazalište na drugoj obali ima ozbiljne finansijske probleme. Mustafić je kazao da je to simbolički dokaz da umjetničke podjele vode do degradacije suštine i ideje umjetnosti.

Sutrašnja sesija ove konferencije bit će posvećena stvaranju koalicije REKOM i ulozi umjetnika u tom procesu. Uvodno izlaganje na ovu temu vodit će Nataša Kandić, direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo.