26. 10. 2009.

Press konferencija i okrugli sto o predstavama Bolji dani, Kandid ili optimizam i Okamenjeni princ

U ponedjeljak, 26. oktobra u prostorijama hotela Bosna, u periodu od 10.30 do 14h organizovana je još jedna press konferencija za novinare i okrugli sto povodom predstavljanja pozorišnih trupa koje su sinoć postavile predstave. Riječ je o predstavi Kandid ili optimizam Jugoslavenskog narodnog pozorišta, Bolji dani pozorišta Teatro de la Abadia i Okamenjeni princ pozorišta ''Duško Radović''. Pored uobičajenoga predstavljanja pozorišnih ekipa i njihovih predstava, također je organizirana i promocija digitaliziranoga izdanja časopisa Pozorište.

 Stalna moderatorica press konferencije, Una Bejtović, prvo je predstavila ekipu predstave Kandid ili optimizam, režisera Aleksandra Popovskog i glavnog protagonistu Nikolu Đurička. Predstava je imala premijeru prije više od godinu dana, a Aleksandru je ovo prva suradnja sa Jugoslavenskim narodnim pozorištem. Inače, već više od pet godina radi i postavlja predstave izvan Makedonije, najviše u Moskvi. Ideja da se radi Voltairov ''Kandid'' potiče od potrebe za postojanošću iluzije, što je Popovski usporedio sa jednim stanjem koje je bilo zahvatilo naša pozorišta u devedesetim, ''one su u pozorište donijele 'surovi realizam', koji je postao naličje jednoga društva, bez obzira što je Voltaire ironizirao 'najbolji od svih mogućih svjetova', on je ipak dao iluziju da se traži taj bolji svijet'', zaključuje Popovski. Dok glavni protagonista predstave Nikola Đuričko (Kandid), smatra da je ovo bio jedan od najboljih komada koje je radio, a i cijeli tim je bio kreativan, što je na kraju dovelo do postavke sjajne predstave i jednako sjajnih reakcija publike i u Sarajevu.

 Nakon njih, predstavljena je ekipa predstave Bolji dani, španskog teatra, koja je u ovogodišnjoj konkurenciji World messa. Predstava se bavi savremenim pitanjima u kapitalističkome svijetu, što je svakako bliska i savremena tema svima. Režiser Alex Rigola, je elaborirao glavnu ideju predstave i potrebu da se ona postavi. Predstva je rađena prema originalnome tekst Dressera, iz osamdesetih godina, ali je prilagođena našem trenutku. Stoga je svjetska finansijska kriza bila početnom idejom za realizacju ovoga projekta. ''Povezano je sa konceptom koji je nametnut od strane jednoga društva na zapadu, upravo preko medija-kupiš za deset, prodaš za dvadeset-zarađivanje bez truda i rada'', objašnjava Rigola. Stoga je ekonomska kriza neizbježna. Inače predstava je rađena veoma konvecinalno, smatra Rigola. Glumica Anna Otero, svoju ulogu žene u predstavi ali i ovome društvu objašnjava upravo jednim paradoksom koji je sveprisutan, ''žena u ovome društvu nosi teret odgovornosti'', iako ''vjeruje da postoji kritika prema nacizmu, šovinizmu''.

 I zadnje, ali ne manje bitno predstavljanje bilo je pozorišne grupe iz Srbije, iz Malog teatra ''Duško Radović'' sa predstavom za mlade, kako naglašavaju protagonisti. Riječ je o predstavi Okamenjeni princ, a pressu i okruglom stolu su prisustvovali glumci Ivan Tomić, Goran Jevtić i Svetlana Krstić. Inače je predstava rađena u suradnji sa danskim režiserom Marcom van der Veldenom, koji nije prisustvovao na današnjim predstavljanima i razgovorima. Oni su iznijeli nekoliko zamjerki samoj koncepciji Messa, pozitivnih kako primjećuje Una Bejtović. Jedna od njih je i nepostojanost selekcije za mlade što je njihovu predstavu stavilo u program dječijih predstava. ''Ona to nije'', naglašava Goran Jevtić, ali i Svetlana Krstić koja je po struci pedagogica u školi, i akcentira potrebu da se problematičnom i bolnom temom probudi nada u mladima i prevaziđu traume.

I naposljetku promoviran je digitalizovani časopis ''Pozorište'', koji je izlazio u periodu od 1953-1991. godine. Digitalizaciju su uradili u Mediacentru u Sarajevu u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom ''Derviš Sušić'' iz Tuzle i Narodnim pozorištem Tuzla. Promotori su bili Dragan Golubović, direktor Infobiro Mediacentra, Armin Ćatić, direktor Narodnog pozorišta Tuzla, Enisa Žunić, direktorica Nacionalne bilboteke u Tuzli i Sabina Babajić, voditeljica odjela zavičajne zbirke, također u Narodnoj biblioteci u Tuzli.

Biblioteka i pozorište iz Tuzle bili su partneri ovog projekta jer su jedini imali sve sačuvane brojeve ovog značajnog časopisa. Digitalizirani časopisi bit će podijeljeni u svim značajnijim institucijama. Inače su u ovome časopisu pisali i uređivali priloge ljudi poput Josipa Lešića, Nikole Koljevića, Derviša Sušića, Ismeta Mujezinovića, i dr. U novoj formi, koja će biti dostupna i van granica BiH, moći će se pronaći korisni čalanci iz oblasti teorije i pozorišne kritike, i sl.

 Poslije press konferencije upriličen je i okrugli sto u istim prostorijama. Predmet ''neformalnog'' razgovora su ponovno bile već navedene predstave, a moderator cijelog skupa Bojan Munjin.

Povodom toga, režiser Kandida ili optimizma, Aleksandar Popovski osim već pomenutih stavova kazao je da je ''teatar danas postao mjestom koji može više menjati, nego sama literatura koja je za samu slobodu, u najmanju ruku problematična.'' Ali i da između konstatacija i nade, on kao autor bira nadu, jer je ''od konstatacija umoran''. A Nikola Đuričko, u liku kojeg je glumio vidi osim ''smešnoga lika i jedne razočaranosti i postojanost jednog čaplinovskog lika.'' Razgovorom se osvrnulo i na sami rad JDP, koji je kroz sve ove godine koje radi ostalo vjerno klasičnome teatru, mada se prilagodilo i nekim novim trendovima.

Nakon njih u jednom zajedničkome predstavljanju i razgovoru ekipe predstava Bolji dani i Okamenjeni princ su pokušale dokučiti dodirne tačke njihovih predstava. Okamenjeni princ je osmišljen neobičnije nego druge dječije predstave, neinfantilistički, što je ponovno potvrda teze da se ne radi o ''predstavi za decu''. Tema je bolna, bolest djece i odraslih kao i adekvatan pristup njihovome liječenju. Španski režiser smatra da je glavni problem neprihvaćanje stvarnoga svijeta onakvog kakav jeste, jer ljudi ne mogu konstantno živjeti sretno. Stoga se i iza komičnoga naličja njegove predstave krije prava ljudska drama, kao i u Okamenjenom princu uostalom. (J.K.)

 

Sponzori Bosnalijek BH Telecom Fabrika Duhana Sarajevo Raiffeisen Bank AUTOline Mekline MetromediaUnitic BHT 1 Dnevni Avaz Radio Sarajevo City.ba BH Radio 1 Dani Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine Grad Sarajevo Njemačka Ambasada Goethe Institut Vijeće Ministara Ambasada SAD